Javna ustanova

Srednja građevinsko-geodetska škola "Inž. Marko Radevic" Podgorica

Škola je osnovana i počela sa radom 1945. godine sa dva zanatska odjeljenja. Sljedeće godine formiran je građevinski odsjek u sastavu Srednje tehničke škole. Od 1964. god. škola je u zgradi u kojoj se i danas nalazi.

Od 1968. god. dobija naziv Građevinski školski centar „Inž. Marko Radević“. Od 1992. godine Škola nosi današnji naziv. Od osnivanja pa sve do 1992. god. ovo je bila jedina škola u Crnoj Gori za obuku kadrova iz područja rada građevinarstvo i geodezija. Od 2004. godine škola obrazuje kadrove i  iz područja arhitekture.

11
Članova osoblja
64
člana Nastavnog kadra
6
Programa
485
Učenika u 2022/2023. godini

Zašto upisati Građevinsku školu?

Jer obrazujemo vrhunske kadrove

Riječ direktora

Marko Ilijin Radević

Rođen je 21. marta 1909. godine u selu Rogami, u Piperima. Potiče iz seljačke porodice, Građevinski inženjer. Kao srednjoškolac i student pripadao je naprednoj omladini. Poslije kapitulacije napušta dužnost šefa građevinske sekcije u Beranama, jer odbija da radi pod okupacijom. Dolazi u rodno selo Rogame i stavlja se na raspolaganje Partiji za pripreme ustanka. Aktivni je učesnik trinaestojulskog ustanka. Član KPJ od oktobra 1941. godine. U bataljonu "Jole Piletić" bio je komesar Rogamsko-đurkovičke čete. U aprilu 1942. godine postavljen je za komandanta u Zetskom odredu. Na toj dužnosti ispoljio je izuzetnu hrabrost u borbama koje je odred vodio, tokom aprila i maja 1942. godine, na teritoriji Pipera, Bjelopavlića i Župe. Jedan je od potpisnika poznate Rezolucije rodoljuba Crne Gore u Tjentištu. U junu 1942. godine do aprila 1943. godine danonoćno politički radi i uspješno objašnjava ciljeve brobe i rezolucije. Mnogo je doprinio formiranju partizanskih bataljona u pozadini. Učestvuje u borbama za razbijanje četnika na Kopilju i italijanskog puka na Bioču, u maju 1943. godine, kao komesat Piperskog bataljona Zetskog odreda. Za vrijeme V neprijateljske ofanzive priključuje se Petoj crnogorskoj brigadi, gdje dobija dužnost komesara čete, 5. bataljno. Junački je poginuo, u jednoj od borbi sa Njemcijma i četnicima, na plavnici Ozrenu (između Doboja i Tuzle), u julu 1943. godine.